https://zupa-kraljice-svete-krunice.hr/index.php/laicko-bratstvo-sv-dominik2/novosti-bratstvo#sigFreeId6216ef2056
__________________________________________________________________________
S MARIJOM DO NOVOG POÄŒETKA
https://zupa-kraljice-svete-krunice.hr/index.php/laicko-bratstvo-sv-dominik2/novosti-bratstvo#sigFreeIded956888b6
BOGU, REDU I NARODU
U trećem tjednu DoÅ¡ašća, u samostanu Blažene Ozane Kotorske na zagrebaÄkom Trnju, naÅ¡e bijele ruže, sestre dominikanke, ove su godine obilježile 100 godina od smrti svojeg utemeljitelja o. AnÄ‘ela Marije MiÅ¡kova. Za tu su prigodu, blagoslov ÄŒasne majke Jake Vuco, poduprle izdavanje knjige dr. sc. Ivana Armande u kojoj je sabrano 56 spisa utemeljitelja Kongregacije Sv. AnÄ‘ela Äuvara.
Objavljeni spisi sadrže pisma koja je o. AnÄ‘eo Marija upućivao sestrama dominikankama, no ti zapisi, iako prvenstveno namijenjeni sestrama, mogu biti poticajno Å¡tivo svakome tko prouÄava ili se bavi Å¡kolstvom, ili odgojem, a koristi i laicima kao vrijedan savjet za svakodnevni život.
Dr. sc. Ivana Armanda obratio se prisutnima nakon emotivne pozdravne rijeÄi s. Slavke Sente i moralno-teoloÅ¡kog osvrta doc. dr. sc. Martine s. Ane Begić te istaknuo da bi ovi spisi trebali biti prisutni u životima bijelih sestara jednako kao i Sveto Pismo i ÄŒasoslov. Sabrana pisma o. AnÄ‘ela Marije stalni su podsjetnik djelovanja Bogu na slavu Redu na Äast te Narodu na vjeÄnu i vremenitu korist, na geslo koje je u cijelosti prikladno i za nas laike.
Po dovrÅ¡etku prikaza knjige "Služite Bogu, Redu i Narodu", prof. dr. sc. Sanja NikÄević predstavila je antologiju dramskih tekstova o životu bl. Ozane Kotorske, "Ljestve do neba", prema kojima se i danas, unatoÄ naoko besperspektivnom "crnilu" suvremenog teatra, mogu izvoditi predstave koje promiÄu radost, nadu i mir. Monolog blažene Ozane izvela je uÄenica Iva Jež, iz zagorskog mjesta Visoko, koje posebno Å¡tuje naÅ¡u kotorsku blaženicu na izvornom kajkavskom dijalektu, Å¡to je bilo i iz povijesno-geografskog konteksta i iz lingvistiÄko-dramskog aspekta osobito zanimljivo.
MjeÅ¡oviti župni zbor Krista kralja uz orguljaÅ¡ku pratnju maestra Marija Perestegija izveo je tri skladbe koje su sveÄano lebdjele u samostanskoj kapeli, pozivajući:
"Korake nam upravi putovima mira, Blagoslov nam podaj, duha ljubavi!"
Ivana Marta
https://zupa-kraljice-svete-krunice.hr/index.php/laicko-bratstvo-sv-dominik2/novosti-bratstvo#sigFreeId55a738a39b
__________________________________________________________________________
Maranatha!
"Bog koji te stvorio bez tebe neće te ni spasiti bez tebe Sv. Augustin"
U subotnje jutro uoÄi prve nedjelje DoÅ¡ašća laiÄko bratstvo zajedno s liturgijskim ÄitaÄima i zboraÅ¡ima zapoÄelo je duhovnu pripravu za dolazak Spasitelja. Prva priprava bila je u vidu duhovne obnove koji je predvodio fr. Mario Ilija UdoviÄić te nas upoznao sa sedam tajni ispovjedi kao idućeg koraka valjane priprave svakoga kršćanina za velike vjerske blagdane, ovaj puta Božić.
Podsjećajući nas da Bog Äeka naÅ¡e pokajanje te da je lijek za grijeh obraćanje svoga pogleda prema Bogu, spoznajemo da je Božja ljubav uvijek aktivna i da preko nje Bog djeluje na nas. Rezultat rada na tjelesnim i duhovnim ranama je ozdravljenje u fiziÄkom smislu, dok ispovijed opraÅ¡ta grijehe i istovremeno ozdravlja Äovjeka. Ispovijed kao Božje oproÅ¡tenje poÄetak je ozdravljenja; uzrok rana su i ponavljajući grijesi; meÄ‘utim postoje i neke zablude kod ozdravljenja - nije svaka bolest rezultat grijeha niti ispovijed ozdravlja uvijek tjelesne bolesti koje su možda trpljenje za naÅ¡e spasenje. Na ispovijed ne dolazimo samo po ozdravljenje, već i po odgoj duÅ¡e.
Ispovijed ne bi trebala postati rutina, neÅ¡to Å¡to moramo, jer bi trebala biti odnos s Bogom te bi na ispovijed trebalo otići kada osjetimo potrebu, a ne kada "moramo". Grijehom vrijeÄ‘amo na osobnoj razini Boga, no nije svaki grijeh težak za svakoga isto ("kome je mnogo dano mnogo će se od njega iskati"). Treba ići na ispovijed kad osjećamo da trebamo, a ne moramo. Prilikom ispovjedi Krist sam djeluje preko svećenika ispovjednika te iako sakrament ispovjedi izgleda kao da je odvojen od ostalih sakramenata, on stvara jedinstvo s Misnom žrtvom jer Krist veže dva sakramenta - ispovijed i euharistiju. I ispovijed i priÄest "primamo"; kod ispovjedi su nam otpuÅ¡eni grijesi, a zadobivamo milost.
Cilj ispovjedi je novo roÄ‘enje novi život u zajedniÅ¡tvu s Bogom. Bez Božje milosti ne možemo proći niti kroz jednu kuÅ¡nju, no Bog nam je uvijek spreman oprostiti da ozdravimo po formuli: ako tvoje pouzdanje bude veliko, moja milost neće poznavati granice. Fr. Mario nas je upoznao s joÅ¡ jednom formulom: POZ formula: Pokaj (se) Opozovi (rijeÄi/grijeh) Zamijeni (prokletstva blagoslovom). Po kratkom predahu u kojem smo okrijepili tijelo, nastavili smo duhovnu obnovu klanjanjem u kapelici te svetoj misi.
Hvala fr. Mariju na odvojenom vremenu i nadahnutim rijeÄima!
Ivana Marta
https://zupa-kraljice-svete-krunice.hr/index.php/laicko-bratstvo-sv-dominik2/novosti-bratstvo#sigFreeId3309f227f5
__________________________________________________________________________
DoÅ¡ašće kao novi poÄetak
Pred nama su vrijeme došašća kao i nova crkvena godina!
Crkvena godina
Crkvena, tj. liturgijska godina predstavlja razdoblje od godinu dana koje se dijeli na tri velika ciklusa: božićni, vazmeni i vrijeme kroz godinu. Crkva u razdoblju od jedne godine, koja zapoÄinje doÅ¡ašćem, a zavrÅ¡ava nedjeljom Krista Kralja, slavi povijest spasenja koju je Bog ostvario po Isusu Kristu. Crkvena godina, za razliku od kalendarske, ne poÄinje fiksnim datumom, nego nedjeljom koja je najbliža blagdanu svetog Andrije, 30. studenoga. Ta se nedjelja naziva prvim danom doÅ¡ašća. Možemo zakljuÄiti da je osnovni raspored crkvene godine odreÄ‘en s dva velika kršćanska blagdana – Božićem i Uskrsom, dok se ostatak perioda naziva vrijeme kroz godinu.
Došašće
U tzv. zapadnom kršćanstvu, doÅ¡ašće je razdoblje od Äetiri nedjelje prije Božića. Najranije
može poÄeti 27. studenog, a najkasnije 3. prosinca. ZavrÅ¡ava 24. prosinca na Badnjak.
Iako je ljubiÄastom bojom povezan s pokorniÄkim korizmenim vremenom, doÅ¡ašće ipak nije pokorniÄko razdoblje crkvene godine! To nam kaže i Zakonik kanonskog prava: Kan. 1250 – „PokorniÄki su dani i vremena u općoj Crkvi svaki petak u godini i korizmeno vrijeme.â€
U prilog tomu zanimljivo je spomenuti da se treća nedjelja doÅ¡ašća od davnine naziva i „Dominica gaudeteâ€, “nedjelja - Radujte se“, prema rijeÄima Ulazne pjesme iz Pavlove Poslanice Filipljanima: „Radujte se u Gospodinu uvijek! Ponavljam: radujte se! Gospodin je blizu!†(Fil 4, 4-5), pa se tako na ovu nedjelju u liturgiji može koristiti i ružiÄasta boja.
Princip koji bi nas trebao voditi tijekom vremena doÅ¡ašća dakle nije pokorniÄki, već bi ga mogli nazvati - umjerenim, kako u ureÄ‘enju crkve, tako i u liturgijskom pjevanju. Ono Å¡to prevladava u tom vremenu su ozraÄja iÅ¡Äekivanja, nade, budnosti i Äežnja, jer nas sve usmjerava k Božiću.
Å to se tiÄe etimologije i terminologije, advent je latinska rijeÄ za naÅ¡e doÅ¡ašće, koje je vrijeme Isusova dolaska, i vrijeme pripreme za blagdan Božića.
Budući da, kada mislimo na razdoblje doÅ¡ašća, mislimo na razdoblje koje prethodi blagdanu, ne treba ga pisati velikim poÄetnim slovom. Bez obzira na Å¡tovanje doÅ¡ašća, zbog kojega se najÄešće i pogreÅ¡no piÅ¡e velikim slovom, treba poÅ¡tovati pravopisno pravilo i doÅ¡ašće, advent, adventska svijeća, adventska nedjelja, adventski vijenac - pisati malim poÄetnim slovom.
Adventski vijenac i mise zornice
U doÅ¡ašću se prikladno izraÄ‘uje adventski vijenac s Äetiri svijeće koje simboliziraju Äetiri nedjelje u doÅ¡ašću. U antiÄko doba vijenac se smatrao simbolom pobjede. I adventski vijenac tako možemo gledati kao simbol borbe Äovjeka kršćanina protiv životnoga mraka. Ta je borba puna nade i ukraÅ¡eni adventski vijenac na taj naÄin oznaÄava pobjedu Krista Gospodina!
Vijenac za adventsko vrijeme Äine dva temeljna simbola - krug i svijeće, odnosno svjetlo. ÄŒetiri svijeće možemo gledati kao Äetiri razdjelnice u ljudskoj povijesti: stvaranje, utjelovljenje,otkupljenje i svrÅ¡etak. Svjetlo svijeća oznaÄava dolazeće svjetlo - Isusa. Adventske svijeće, izvorno crvene i bijele boje, upućuju i na Isusovu žrtvu i pobjedu.
U doÅ¡ašću su svakog jutra, nama omiljene rane mise, koje ipak imaju izvjesni pokorniÄki
znaÄaj, jer valja ustati vrlo rano da se stigne u crkvu, i one su neki oblik Äetverotjednog odricanja od sna. A možemo to gledati i kao težnja da Å¡to ranije ujutro izaÄ‘emo van kako bismo Å¡to prije „ulovili†svjetlo i simboliÄno odagnali tamu. Poznato je da se obiÄaj održavanja misa zornica proteže joÅ¡ od Srednjeg vijeka.
Kao što je i Isus Krist Radosna vijest, neka nam vrijeme došašća bude uvod u sve radosne događaje koji slijede. A tako i naš zemaljski život gledajmo radosno i s nadom, kao uvod u ono što tek treba doći.
Tekst i fotografije:
Rozalija Estera
Izvori:
1. ZAKONIK KANONSKOG PRAVA, Glas Koncila,Zagreb, 1996.
2. OPĆA UREDBA RIMSKOG MISALA, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2004.
4. SVETO PISMO STAROGA I NOVOGA ZAVJETA, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2015
https://zupa-kraljice-svete-krunice.hr/index.php/laicko-bratstvo-sv-dominik2/novosti-bratstvo#sigFreeIdf04669f059
__________________________________________________________________________
Evo me, Gospodine
U svitku knjige piše za mene:
Milje mi je, Bože moj, vršit’ volju tvoju,
Zakon tvoj duboko u srcu ja nosim.«
https://zupa-kraljice-svete-krunice.hr/index.php/laicko-bratstvo-sv-dominik2/novosti-bratstvo#sigFreeId38a3d646b2
__________________________________________________________________________
HODOČAŠĆE ŽUPLJANA KATEDRALE SVETOG JAKOVA NA OTOK KORČULU
„…Nek slavu Tvoju vjeÄitu do zore, tiha, pjevaju…“
- Jesi li Å¡to napisala?- pita Jele dirigentica.
- Evo, upravo se bacam na pisanje.- rekoh ja i s druge strane nota zapoÄinjem pisati.
- listopada 2022. župljani i katedralni zbor župe sv. Jakova, u ranu zoru (kad sviće dan) uputili su se, pod duhovnim vodstvom župnika don KreÅ¡imira MateÅ¡e i katedralnog vikara don Å ime Pleadina na dvodnevno hodoÄašće na otok KorÄulu. Kako to obiÄno biva kad su u pitanju hodoÄašća, putovanje je zapoÄelo molitvom, anÄ‘eoskim pozdravom naÅ¡oj Gospi, te krunicom, popraćenom pjesmama koje pristaju svakom otajstvu radosti Božića koji uskoro dolazi. Uz molitvu i pjesmu, te idiliÄnu maglu Å¡to se u pramenovima protegla podno brda, i uz standardno dobre i zanimljive informacije vrsnog znalca povijesti naÅ¡ih gradova i života znamenitih crkvenih osoba proÅ¡lih stoljeća, gospodina Daria Mikulandre, saznali smo Å¡to povezuje naÅ¡e dvije biskupije, naÅ¡a dva grada, Å ibenik i KorÄulu. Bijahu to dva KorÄulanina – biskup Luka Tolentić (1470.-1491.), izniman diplomat u službi na dvorovima mnogih europskih vladara, Äovjek koji je bio izuzetno važan za nastavak gradnje Å¡ibenske katedrale nakon smrti Jurja Dalmatica, kad gradnju preuzima Nikola Firentinac. Drugi biskup je bio Ivan Zafron iz sredine 19. stoljeća. Da bi povezanost bila joÅ¡ jaÄa, Å¡ibenski biskup Jeronim Savorgnano je 1557. posvetio korÄulansku katedralu, a biskup Josip Kosirić TeodoÅ¡ević zaslužan je za baroknu opremu i ukraÅ¡avanje korÄulanske ljepotice, katedrale sv. Marka. Valja spomenuti i naÅ¡eg Zlarinjanina, oca AnÄ‘ela MiÅ¡kova, utemeljitelja Kongregacije sestara dominikanki kojih je matiÄna kuća upravo u KorÄuli.
Nakon kraćeg zaustavljanja i obveznog fotografiranja kod neobiÄno impresivnog i dojmljivo elegantnog PeljeÅ¡kog mosta, krenusmo put PeljeÅ¡ca i trajektne luke u Orebiću. Mnoge od nas taj bijeli i moćni trajekt podsjetio je na, iako ruzinavu, malu i izgledom nalik na trabakul, ipak moćnu pinicu koja je 60-ih godina proÅ¡log stoljeća prevozila ljude i automobile na Martinsku ispred stare peÅ¡karije. Pred nama modro more, pjenuÅ¡avi valovi i pomalo prohladan vjetar, za nama sveti Ilija koji nas prati svojim oÅ¡trim i sivim pogledom. Dan viÅ¡e nalik na obećavajuće dugo toplo ljeto nego na skore Svisvete i sjetni DuÅ¡ni dan…
I eto nas uskoro u Blatu, rodnom mjestu „velike žene, KorÄule cijele ponosa“, Marije Propetog Isusa Petković, utemeljiteljice Družbe Kćeri MilosrÄ‘a. Ta biblijski vrsna žena nije živjela Äekajući od drugih podrÅ¡ku i oslonac, nego je, ostavivÅ¡i bogatu kuću i imanje, otiÅ¡la tamo gdje ju je, prepuÅ¡tenu Providnosti , Bog odveo najmanjima od svih ljudi – napuÅ¡tenima, siromaÅ¡nima, bolesnima, neukima; ljubeći ih, lijeÄeći i pouÄavajući, sa srcem majke prema djetetu. Marija je, poput Uzor Majke, Blažene Djevice Marije, bila izabrana duÅ¡a koja je iz propetih Isusovih ruku dobila i dobivala nadahnuće i snagu za rad u posvemaÅ¡njoj ljubavi zbog Ljubavi koja se nastanila meÄ‘u nama, jer „živimo li ili umiremo, Kristovi smo“. U tom tonu i s vjeÄnim pitanjem Å¡to znaÄi biti svet i Äista srca, te tko sam ja, jesam li spreman Äuti i odazvati se Božjem glasu, nadahnuto je propovijedao don Å ime uz koncelebraciju don KreÅ¡imira. Svojim pjevanjem sv. misu uzveliÄao je katedralni zbor pod ravnanjem prof. Jelene Mikulandre, te uz prisuće mladih ministranata i Älanova BratovÅ¡tine sv. Jakova.
Nakon kratke osobne molitve pred grobom Blaženice, krenusmo u Velu Luku koju mala ne'Å¡ zaboravit' i crkvi sv. Josipa, a onda prema gradu KorÄuli. Puni duha radosti, a Å¡to bi zbor nego pjevao, pa se tu, kod koga nego Å ibenÄana, naÅ¡la neobrana maslina, koju i u duhu danaÅ¡njeg vremena, nema tko da bere, a i pape zanavik je zaspa! Kome bi Å¡umilo ovo naÅ¡e lipo sinje more da Hrvatske nije, i zlatne Slavonije, i Like dike Velebita…Pjesme lijepe, srce gori od miline i žara one hrvatske krvi koja se stoljećima lila za Hrvatsku, ali pjesme pune nekog tužnog prizvuka zbog onih koji odlaze iz nje misleći da su tamo masline veće, soÄnije, pune uja ka u svići… Ne vjerujem da jesu!...
Drugi dan boravka na KorÄuli osvanuo je opet lijep, vedar, suncem okupan dan. Grad KorÄula, taj „ornament od svita, ta famosa Korkyra“ doista je, i u duhovnom i u materijalnom smislu dragi kamen hrvatske kulturne i povijesne baÅ¡tine, a takoÄ‘er pripada svjetskoj baÅ¡tini pod zaÅ¡titom UNESCO-a. Svetu misu u impozantnoj katedrali sv. Marka predvodio je mjesni župnik don Frano, a propovijedao naÅ¡ don KreÅ¡imir. Tema propovijedi bijaÅ¡e Zakej, Äovjek imena posve odudarajućeg i ironiÄnog znaÄenja – pravedan, Äist. NiÅ¡ta od toga Zakej nije bio, ni Äist, ni pravedan. JoÅ¡ je k tome bio suradnik rimskim okupatorima, poreznik uvijek spreman maznuti sebi viÅ¡ak ,u svoj džep. A bijaÅ¡e tjelesno neugledan, ružan, niska rasta…No, ipak, priznajmo: tko bi od danaÅ¡njih ljudi bio spreman hitnuti koju gromadu kamena na Zakeja? Hm! Ne znamo koliko je jaspri Zakej imao na svom raÄunu, ali svejedno nije bio sretan ni zadovoljan u svem tom bogatstvu. ÄŒuo je da tuda prolazi neki tip koji ga intrigira i kojeg mora, ako niÅ¡ta drugo, Äuti i vidjeti u Äemu je kvaka. Da Ga bolje vidi i Äuje, mora se popeti na obližnju smokvu jer mu je biti il' ne biti, sad il' nikad. BaÅ¡ ko toj smokvi, hoće li donijeti ploda ili će je posjeći i baci u vatru. I Äudo se dogaÄ‘a! Isus ga gleda, i to odozdo, doslovce s terena 300 metara ispod razine mora, slike kaljuže naÅ¡ih grijeha! I zove ga da žurno siÄ‘e, bez odlaganja, jer danas je Isusu boraviti u njegovoj kući. Danas, jer sutra može biti kasno! Takav je Isus, takva je Njegova ljubav za svakog pojedinaÄno, da se svatko vrati Gospodinu koji ga ljubi i traži. Svatko ima priliku sići sa svoje neplodne smokve za koju se prilijepio i vratiti Äetverostruko ono Å¡to je oteo jer oteto je prokleto, zna se. Stoga, siÄ‘imo sa sikomore, magareće smokve i vratimo se Gospodinu kojem treba, ne bojeći se, Å¡irom otvoriti vrata svoga srca, kao Å¡to to reÄe sveti Ivan Pavao II…Divno je bilo sluÅ¡ati naÅ¡ zbor kako pjeva i „diÄnom, svetom Todoru“, zaÅ¡titniku grada KorÄule, baÅ¡ onako gromko kao kad se pjeva svetom Jakovu, „diki rajskih dvora i kora“. Po dobrom starinskom obiÄaju naÅ¡ih pradjedova, pjesma se nastavila i po izlasku iz katedrale, uz neizbježnu diku roda naÅ¡eg hrvatskoga, vilu Velebita. Potom smo provedeni kroz znamenitosti grada i ma Å¡to god bilo reÄeno, mi ipak volimo misliti da je Marko Polo naÅ¡e gore list, iako to, kažu, nigdje nije službeno zavedeno pa ga svi svojataju, ali tko može imati svega sedamnaest godina i otići priko cilega svita sve do dvora cara kineskoga i tamo godinama ostati, nego Hrvat, k tome Dalmatinac? 'Alo, di ste danaÅ¡nji sedamnaestogodiÅ¡njaci, govorite li osim engleskog možda i perzijski?...Donio je naÅ¡ Markan svega iz te Kine, i zaÄina, i papra, i svile, i kompas, i Å¡totigajaznam, a bome i recept za sladoled! Pa umjesto da se rashlade sladoledom Marka Pola, neki naÅ¡i hrabri Å ibenÄani , ne odoljevÅ¡i sirenskom zovu ljepote sunÄanog dana,rashladiÅ¡e se guÅ¡tajući u modrom moru izazvavÅ¡i zazubice onima iz maglenih krajeva Lijepe naÅ¡e.
HodoÄasniÄki put zavrÅ¡io je kod sestara dominikanki u samostanu sv. Nikole pod geslom Bogu, Redu i narodu. Sestra Kristina, prava propovjednica sv. Dominika ( Ordo Praedicatorum) upoznala nas je s poviješću svoga Reda, podsjetivÅ¡i puk Å¡ibenski kakav je bio život Crrkve, njezinih pastira, redovnika i redovnica i kojim su sve križnim putevima prolazili oni koji su slijedili Kristov „poÄ‘i za mnom“, a sve na slavu Božju! U samostanskim terasastim vrtovima divili smo se gredicama naranÄi, limuna, kumkvata; mandarinama koje s otežalih grana padaju na travu i joÅ¡ ostaloj verduri koja obilato raste na radost naÅ¡im sestrama.
Puni dojmova s ovog duhom obilježenog hodoÄašća, pred sam suton ukrcasmo se na isti trajekt, fotografirajući pastelno nebo, more, otoke i zlatne obrise brda.
A kako se uvik pivalo Marjane, Marjane , tako je naÅ¡ Zagora bus, joÅ¡ dugo odjekivao pjesmom makar Hajduk, koji živi vjeÄno, nije obradovao svoje navijaÄe zamotane u bilo.
No, kako je i red, na kraju zahvalismo ponajprije dragom Bogu koji miljenicima svojim i u snu daje, na ovom inspirativnom hodoÄašću jer dobro je kao braća zajedno živjeti!
A ti, Marijo Propetog Isusa, moli za nas da nam Gosodin dade srce poput tvoga, srce zaodjenuto u milosrđe te nas tako osposobi za put svetosti.
Duhovni uresu svoje Domovine, moli za nas!
Vjera Mrvelj
https://zupa-kraljice-svete-krunice.hr/index.php/laicko-bratstvo-sv-dominik2/novosti-bratstvo#sigFreeIdd89c6ec488
__________________________________________________________________________
ISUS U MOJOJ LAÄI
Mrtvi mi valovi izbacuju vesla.
Sporo idem uza snagu svu.
A On mirno spava (k’o da ne zna za me)
Ništa za to. On je tu.
Imam vjeru Ävrstu da prkosim vjetru
I znam da je Isus meni sklon,
Pa, kad teška vesla iz ruku mi padnu,
Ja ću zaspat, a veslat će On.
Rajmund Kupareo, OP
LaiÄko bratstvo Svetog Dominika pohodilo je u subotu, 5. studenog 2022. naÅ¡e vjerne mrtve; grobove sestara dominikanki i braće dominikanaca na dva zagrebaÄka gradska groblja, MiroÅ¡evac gdje smo se pomolili i na grobu naÅ¡eg preminulog brata trećeredca Rade, te na Mirogoju gdje poÄivaju i braća i sestre Reda propovjednika. Uz naÅ¡eg duhovnika p. Domagoja Augustina, okruženi beskrajnim cvjetnim oazama i grijani plamiÄcima milijuna svijeća uputili smo tihe i predane molitve pokojnicima, spominjući se vlastite konaÄnosti i slabosti. No samo s Isusom u naÅ¡im laÄ‘ama možemo biti sigurni da veslamo u pravom smjeru, naÅ¡em zajedniÄkom Ocu u susret.
Pokoj vjeÄni daruj Gospodine svim naÅ¡im vjernim mrtvima i neka im svijetli svjetlost vjeÄna.
Ivana Marta
https://zupa-kraljice-svete-krunice.hr/index.php/laicko-bratstvo-sv-dominik2/novosti-bratstvo#sigFreeId5b7d10be3f
__________________________________________________________________________
K SVETOM JOSIPU, ZAÅ TITNIKU HRVATSKE
Podno starog grada Dubovca, izmeÄ‘u zelenih padina, u Karlovcu, smjestilo se svetiÅ¡te Svetog Josipa, kojega je naÅ¡e bratstvo pohodilo u lijep subotnji dan, 22. listopada 2022. Na samom ulazu u glavnu dvoranu doÄekao nas je Rektor SvetiÅ¡ta, mons. Antun Sente ml., ujedno brat naÅ¡e sestre dominikanke Slavke Sente, te nas poslužio kavom koju je sam spravio. U obilasku upoznali smo se sa povijesti SvetiÅ¡ta i crkve Svetog Josipa, izmolili krunicu Svetom Josipu te sudjelovali u euharistijskom slavlju. Nakon ruÄka razgledali smo izložbu s. Samuele Premužić "ÄŒudo Božje krhkosti" koja je sadrži 40 skulptura naÄinjenih od kukuruzovine s prikazima iz Isusovog života te odabrali nabožne predmete i svijeće koje smo ponijeli kućama.
Po završetku ovog duhovnog dijela izleta uputili smo se ka starom gradu Ozlju i razgledali stalni muzejski postav unutar zidina koje gledaju na smaragdnu rijeku Kupu.
U ranim poslijepodnevnim satima vratili smo se u Zagreb doÄekani jesenjom kiÅ¡om, obnovljeni u Duhu i uz blagoslov Svetog Josipa kojega smo donijeli svojim kućama.
Ivana Marta
https://zupa-kraljice-svete-krunice.hr/index.php/laicko-bratstvo-sv-dominik2/novosti-bratstvo#sigFreeIdaa144fbaa9
__________________________________________________________________________
ZRNCA NA SKLOPLJENIM RUKAMA
https://zupa-kraljice-svete-krunice.hr/index.php/laicko-bratstvo-sv-dominik2/novosti-bratstvo#sigFreeIdd066cf7c28
__________________________________________________________________________
Pod plaštom Kraljice Svete Krunice
https://zupa-kraljice-svete-krunice.hr/index.php/laicko-bratstvo-sv-dominik2/novosti-bratstvo#sigFreeId827de3379b
__________________________________________________________________________
PROSLAVLJEN BLAGDAN GOSPE OD RUŽARIJA
https://zupa-kraljice-svete-krunice.hr/index.php/laicko-bratstvo-sv-dominik2/novosti-bratstvo#sigFreeId1a7028e5b9
__________________________________________________________________________
Dan kruha i zahvala za plodove zemlje
https://zupa-kraljice-svete-krunice.hr/index.php/laicko-bratstvo-sv-dominik2/novosti-bratstvo#sigFreeIdfff71b5321
__________________________________________________________________________
HVALA TI, MAJKO, VIJEK' UZ NAS BUDI
Uz osobnu motivacijsku misao "Govori Gospodine sluga Tvoj sluÅ¡a, Ti imaÅ¡ RijeÄi života vjeÄnoga" koja mi se pojavila u snu pred jutro 291. hodoÄašća vjernika Grada Zagreba u Mariju Bistricu, a Marinka ju izrekla tijekom svladavanja jednog uspona na Lazu, s Božjom pomoći, okrijepljene jutarnjoj euharistijom u sesvetskoj crkvi Svih Svetih gdje smo imale Äast Äitati misna Äitanja, krenule smo put Majci. Nakon blagoslova hodoÄasnika kojeg nam je udijelio župnik vlÄ. Mario Migles, susrele smo vjernike iz susjedne dominikanske župe Blaženog Augustina Kažotića te smo zajedniÄki krenuli, svatko sa svojim bremenom molitava i zavjeta, prema hrvatskom nacionalnom svetiÅ¡tu Majke Božje BistriÄke.
Dan je bio onakav kakve zamiÅ¡ljamo u Raju, okupan blagim suncem, kobaltnim nebom i usrdnim molitvama. Uz nas, hodale su rijeke vjernika - roditelja s malom djecom, djecom u kolicima, biciklisti, narod svih dobi i snage, ujedinjeni u jednom - pokloniti se naÅ¡oj zajedniÄkoj nebeskoj Majci, naÅ¡oj Kraljici, naÅ¡oj Zagovornici, pod geslom ovogodiÅ¡njeg zavjetnog hodoÄašća "Hvala ti, Majko, vijek' uz nas budi. Tko će nam pomoći, ako ne ti?", stihovima pjesme Ljiljane bijeli, Dragutina Domjanića.
U kasno poslijepodne slila se sva sila vjerniÄkog naroda u to malo, ali blagoslovom veliko mjesto od hrvatskim nebom, u lancu od kapele Svetog Ladislava do bazilike, gdje nam je biskup Mijo Gorski udijelio zavrÅ¡ni blagoslov prije Službe svjetla. Okupani treperavim plamiÄcima stotina svijeća i kapima tople kiÅ¡e, uz prigodna Äitanja i pjesmu, na Kalvariji je održana Služba svjetla, zavrÅ¡na sveÄanost tog subotnjeg dana posvećenoj Isusovoj Majci.
Hvala ti Majko, vole te tvoja djeÄica!
Ivana Marta
https://zupa-kraljice-svete-krunice.hr/index.php/laicko-bratstvo-sv-dominik2/novosti-bratstvo#sigFreeId97e0a1c150
Doći na otok Pašman, a ne posjetiti Benediktinski samostan sv. Kuzme i Damjana na brdu Ćokovcu kod Tkona, bio bi veliki propust. Ćokovac je jedini aktivni samostan benediktinaca u Hrvatskoj, a ujedno i poznato glagoljaško središte.
No, ovo ljeto posebnu pažnju zaokupila mi je crkva u mjestu Neviđane, naselju i luci na otoku Pašmanu.
Župna crkva Presvetog Srca Isusova sagraÄ‘ena je i blagoslovljena 1899. godine, jednobrodna je i ima sakristiju. Na oltaru je kip Srca Isusova. U lijepo ureÄ‘enoj crkvi s jedne strane oltara stalno je izložena zastava BratovÅ¡tine Gospe od zdravlja. Sama zastava datira iz 1962. godine. Kako sam se zadnje nedjelje u kolovozu zatekla na misi u spomenutoj crkvi, htjela sam neÅ¡to viÅ¡e saznati o spomenutoj bratovÅ¡tini. BaÅ¡ tada, svoju prvu misu u crkvi imao je novoimenovani župnik, nedavno zareÄ‘eni don Mario MrÅ¡ić. Detalje o BratovÅ¡tini Gospe od zdravlja saznati ću nekom drugom prilikom, jer taj dan svi su bili u posebno sveÄanom raspoloženju upravo zbog novog župnika.
Do sljedećega puta ostaju mi u sjećanju predivni detalji u unutraÅ¡njosti neviÄ‘anske crkve i poseban otoÄki duhovni ugoÄ‘aj.
Rozalija Estera
https://zupa-kraljice-svete-krunice.hr/index.php/laicko-bratstvo-sv-dominik2/novosti-bratstvo#sigFreeIdb7bd4a28b8
__________________________________________________________________________
KAP U SLAPU
LaiÄko bratstvo Svetog Dominika se nakon svoje prve samostalne akcije o Božiću 2021. kada je prikupljeno 12000,00 kuna za kupnju novih župnih jaslica, prikljuÄilo žurnoj akciji hrvatskog Caritasa u svijetu te svojom kapljom dobrote pomoglo ukrajinskom Caritasu uplatom iznosa od 2000,00 kuna putem Caritasa križevaÄke eparhije.
O Uskrsu je hrvatskom Caritasu zahvalio i Otac Petro Zharkovsky slijedećim rijeÄima:
"Zahvala Hrvatskom Caritasu i Uskrsna Äestitka o. Petra Zharkovskog, Caritas-Spes, Ukrajina
Krist je uskrsnuo!!!
On je uistinu uskrsnuo!!!
Dragi naši prijatelji,
u ovom vrlo teškom trenutku za Ukrajinu, toplo vam zahvaljujemo što nas podržavate, Ukrajince koji pate od rata, što otvarate vrata onima koji su bili prisiljeni napustiti svoje domove, za vašu solidarnost.
U ovom trenutku posebno smo dirnuti Kristovim uskrsnućem. Vaša je podrška kao Šimunova, koji je pomogao Isusu nositi križ. Kao pomoć Veronike, koja mu je obrisala lice. Poput Josipa iz Arimateje, koji je štovao tijelo Kristovo. Svi smo ujedinjeni u Kristovoj muci i uskrsnuću. Njegovom krvlju smo otkupljeni i spašeni. Mi smo Njegovi sljedbenici u Njegovoj misiji služenja ljudima.
Još jednom zahvaljujemo i želimo miran i blagoslovljen Uskrs.
Otac Petro Zharkovsky, predsjednik
i grupa Caritas-Spes Ukrajin
Bogu hvala i slava!
Ivana Marta
__________________________________________________________________________
BRATOVÅ TINE ZAGRLJENE KRUNICOM
Prebiranje prstima uz molitvu Gospine krunice, Ružarija, koju je tako revno i predano, vlastitim primjerom i rijeÄju pronosio Sveti Dominik, zaglavni je kamen i duhovno sidro brojnim bratovÅ¡tinama koje osobito Å¡tuju Blaženu Djevicu Mariju te joj se usrdno i posvećeno obraćaju kroz otajstva krunice.
Uz laiÄko bratstvo Svetog Dominika kojemu je molitva krunice jedna od temeljnih duhovnih zadaća, ovoga ljeta upoznala sam „PakoÅ¡ku skulu Gospe od Ružarija“, najbrojniju bratovÅ¡tinu osnovanu 1912. godine koja danas broji neÅ¡to manje od 200 Älanica. Kako je PakoÅ¡tane mjesto koja broji oko 4000 stanovnika, u ovu skulu kao Älanice pridružile su se i vjernice s otoka Vrgade, Biograda i Zagreba. Osobitost ove skule jest da preminulu Älanicu nasljeÄ‘uje kći ili nevjesta, a sprovodne obrede kao i molitvu krunice za duÅ¡u preminule Älanice, u cijelosti organizira ova bratovÅ¡tina. U župnoj crkvi UzaÅ¡ašća Gospodinova nalazi se njihov barjak te kip i slika nebeske zaÅ¡titnice, Djevice Marije od Svete Krunice, a redovito održavaju Äistoću crkve koju ukraÅ¡avaju cvijećem. Trenutna voditeljica skule je gÄ‘a. Marija Mamić.
Ova je bratovÅ¡tina poznata po Äestim hodoÄasniÄkim putovanjima diljem Europe i Hrvatske, no izuzetno su orijentirane na humanitarni rad kojim pomažu pastoralu i župnom Caritasu. Tako Älanice u božićno vrijeme posjećuju bolesne i nemoćne sestre, pomažu siromaÅ¡nijim župljanima i svojim sestrama donoseći hranu i kućanske potrepÅ¡tine te plaćanjem režijskih troÅ¡kova, odÅ¡kolovale su dvije studentice, prikupljaju pomoć za Dom StanÄić, zajednicu Cenakolo te za Kistanje koje su naselile siromaÅ¡ne janjevaÄke obitelji. Jednom godiÅ¡nje Älanice organiziraju zajedniÄku veÄeru s tombolom, a župljane velikoduÅ¡no poÄaste domaćim kulinarskim delicijama na blagdan Blažene Djevice Marije od Svete Krunice, prve nedjelje u mjesecu listopadu, kada i naÅ¡a župa obilježava svoju nebesku zaÅ¡titnicu.
Lijepo je bilo upoznati sestre po oružju, krunici, tom najjaÄem molitvenom maÄu kojega je Svetom Dominiku u ruke položila sama Blažena Djevica Marija, s kojim u duhovni boj svakodnevno radosno odlaze molitelji krunice, bez straha, s potpunim povjerenjem u Boga i uz nježno kuckanje milijuna blistavih perlica.
Ivana Marta
https://zupa-kraljice-svete-krunice.hr/index.php/laicko-bratstvo-sv-dominik2/novosti-bratstvo#sigFreeId976a9d7c57
__________________________________________________________________________
Proslava svetkovine sv. Dominika u župnoj crkvi Kraljice Svete Krunice
U ponedjeljak 8. kolovoza 2022. godine u župnoj crkvi Kraljice Svete Krunice veÄernjom svetom misom obilježila se svetkovina sv. Dominika, osnivaÄa Dominikanskog reda. Kako je već tradicionalno obiÄaj, sveÄano euharistijsko slavlje predvodili su braća franjevci; ovaj puta iz Hrvatske franjevaÄke provincije sv. Ćirila i Metoda s Kaptola. Predslavitelj je bio fra Zdravko Lazić, a propovjednik fra Josip Ivkić. Uz njih, bili su prisutni i dvojica franjevaÄkih bogoslova koji su asistirali s dominikanskim studentima u misnom slavlju.
Fr. Domagoj Augustin PolanÅ¡Äak OP, svima je zaželio dobrodoÅ¡licu, a na kraju se biranim rijeÄima zahvalio prisutnima na dolasku i skladnoj proslavi. Nadahnutu i zanimljivu propovijed s pažnjom smo sluÅ¡ali od fra Josipa, franjevca koji je svoje rijeÄi bazirao na onome Å¡to nam je poznato o sv. Dominiku, sve povezavÅ¡i s detaljima iz naÅ¡ega svakodnevnog života, te nas tako pozvao da s pouzdanjem naslijeÄ‘ujemo Dominikov primjer.
ÄŒlanovi Dominikanskog laiÄkog bratstva Sv. Dominik, takoÄ‘er su bili prisutni na ovoj svetoj misi, jer imamo na umu da je uzoran život u zajednici preduvjet uspjeÅ¡nog propovijedanja, pa tako s radošću budimo sudionici svega na Äast sv. Dominiku, kao i na veću slavu Božju!
Niz znaÄajnih datuma u naÅ¡oj župi, a i u naÅ¡im duhovnim obiteljima, od obilježavanja dana bl. Augustina Kažotića 3. kolovoza, nastavili smo sa svetim Dominikom, a sada već gledamo prema desetom mjesecu, kada će se 7. listopada obilježiti župni blagdan Kraljice Svete Krunice!
Rozalija - Estera
https://zupa-kraljice-svete-krunice.hr/index.php/laicko-bratstvo-sv-dominik2/novosti-bratstvo#sigFreeId4b1e266fa2
__________________________________________________________________________
KAŽOTIĆEVO 2022. - U SUSRET VELIKOJ PROSLAVI
Ustrajnost braće dominikanaca na PeÅ¡Äenici u promicanju bl. Augustina Kažotića od osnutka Župe i samostana te gradnje crkve i slavljenju 3.kolovoza, dana kad je preminuo naÅ¡ Blaženik daje prinose – danas je Kažotićevo i blagdan u zagrebaÄkom hodoÄasniÄkom kalendaru. Ove je godine bilo posebno znaÄajno zbog trogodiÅ¡nje priprave za proslavu 700. obljetnice smrti prvoga hrvatskog blaženika, koja će se obilježiti iduće godine. Mnogobrojni predvoditelji misnih slavlja i propovjednici na trodnevljima svih ovih godina, a ove godine i devetnici, ostavili su traga – niz znakovitih poruka i interpretacije znaÄaja bl. Augustina Kažotića za zagrebaÄku i hrvatsku crkvu, a obzirom na njegovo Å¡kolovanje i pripadnost Redu propovjednika te bliskost i uvažavanje s strane Pape i ne mali znaÄaj za tadaÅ¡nju Crkvu u Europi. Toliko je toga reÄeno – Å¡to joÅ¡ viÅ¡e dobiva na težini – kad to kažu, a na temelju priprema za propovijed – biskupi i provincijali koji su izvan dominikanskog kruga, da već sada ima dovoljno temelja za doktorska istraživanja – i to i teoloÅ¡ka i povijesna.
Misno slavlje predvodio je zagrebaÄki pomoćni biskup Mijo Gorski. Biskup Gorski pozvao je vjernike na molitvu da sljedeća godina, kada se navrÅ¡ava 700 godina od smrti bl. Augustina Kažotića, bude i godina njegova proglaÅ¡enja svetim. U kriznim vremenima, a takvo je bilo i Kažotićevo Bog odreÄ‘enim ljudima da snagu za službu i poslanje koje im je namijenio. Tako je Bog podigao i dominikanca Augustina Kažotića za zagrebaÄkog biskupa. Poznati su nam Kažotićevi dosezi djelovanja u petnaestak godina i na crkvenom i svjetovnom planu. Stoga je biskup Gorski istakao Kažotićeve upravljaÄke sposobnosti – jer toliko posla on nije mogao obaviti sam bez odaziva Crkve. „Biskup Kažotić je kao dobar upravitelj i dobar pastir „naÅ¡ao u zagrebaÄkom kleru dobre i sposobne suradnike, znao izabrati ljude i voditi ih do zacrtanog cilja“. Važno je prepoznavati mogućnosti koje možda ni sama osoba ne vidi i postavlja ih u službu, ukljuÄivati u izgradnju Kraljevstva Božjega na zemlji, sabirati mnoge talente koje Bog daje pojedincima za zajedniÄke pothvate u izgradnju Crkve, druÅ¡tva i domovine, u djelo spasenja ljudi. A zatim je biskup Gorski istaknuo: „Koliki su talenti propali neiskoriÅ¡teni i kakva je Å¡teta uÄinjena narodu zbog toga Å¡to ih nismo znali prepoznati. Prepoznali su ih drugi u tuÄ‘ini.“
Kada se propovijeda o Kažotiću onda nema patetike, na djelu je uvijek i opor govor, koji nas brzo vraća u danaÅ¡nje vrijeme pa nam se Kažotić Äini naÅ¡im suvremenikom. Tako biskup Gorski nastavlja: „Promjene izazivaju i dobri pastir uvijek u kriznim vremenima nailazi na otpor, oporbu i neprijatelje. Svako je vrijeme krizno, podsjetimo se kako je bl. Alojzije Stepinac proÅ¡ao kroz II. svjetski rat, kardinal Franjo Å eper kroz poratno vrijeme progona Crkve, kardinal Franjo Kuharić kroz Domovinski rat, „a u sadaÅ¡njem vremenu suoÄavamo se možda s najgorim oblikom diktature u kojem se Äovjek briÅ¡e iz javnosti zbog drugaÄijeg miÅ¡ljenja“. I Augustin Kažotić je imao oporbu i protivljenje samoga kralja Karla Roberta. Kažotić je dobro vidio nepravdu koju kralj Äini na Å¡tetu hrvatskoga naroda, vidio je siromaÅ¡tvo i bijedu, ali nije Å¡utio nego je prosvjedovao te tražio pomoć i od samoga Pape. Bratska opomena, kao ukazivanje na istinu s ljubavlju koja ne dopuÅ¡ta Å¡utjeti, obveza je svakoga dobrog pastira.“ Istakao je da u svakom vremenu ima bezakonika te je stoga potrebno progovarati, pouÄavati, promicati istinu i poticati na dobro. „To je zadaća svih, crkvenih pastira, politiÄara, roditelja, odgojitelja i nastavnika, ali i svih onih koji u medijima služe promicanju istine. A upravo je želja za istinom bila duboko usaÄ‘ena u narav bl. Augustina Kažotića.“
Biskup Gorski je zagovoru bl. Augustina Kažotića i bl. Alojzija Stepinca preporuÄio obnovu zagrebaÄke katedrale, a posebice obnovu hrvatskog naroda „koji iz okova laži mora dospjeti do spoznaje istine, one evanÄ‘eoske, koja spaÅ¡ava i one druÅ¡tvene koja omogućava skladan ljudski život.“
Na kraju misnog slavlja, pred kipom bl. Augustina Kažotića (rad akademskog kipara Kuzme KovaÄića), izmoljena je molitva za proglaÅ¡enje svetim Augustina Kažotića i molitva za njegov zagovor, a zatim su vjernici pristupili Äašćenju moći bl. Augustina Kažotića.
Vladislav Albert
__________________________________________________________________________
MLADA MISA – fr. Mario Ilija UdoviÄić OP
Dominikanska obitelj i Župa sv. Petra i Pavla, Novo Selo – Balegovac, Odžak, u Vrhbosanskoj nadbiskupiji, u subotu 30. srpnja 2022. godine, bili su radosni i blagoslovljeni prisustvom na Mladoj misi fr. Maria Ilije UdoviÄića.
Ovo je bila prva Mlada misa kako se ova župa osamostalila 2001. godine, pa je taj dogaÄ‘aj dobio na joÅ¡ većem znaÄaju.
Na sveÄanom euharistijskom slavlju i proslavi poslije, okupilo se nekoliko tisuća ljudi! Uz mladomisnika, sv. misu su koncelebrirali župnik vlÄ. Matija Å imić, provincijal hrvatske dominikanske provincije fr. Slavko SliÅ¡ković, te fr. Domagoj Augustin PolanÅ¡Äak.
Tako je i grupa vjernika iz Zagreba, meÄ‘u kojima su bili i Älanovi Bratstva sv. Dominik, stigla u dom fr. Maria Ilije, gdje je prireÄ‘ena dobrodoÅ¡lica i okrijepa koju su priredili mladomisnikovi roditelji. Nakon srdaÄnog doÄeka i pozdravljanja zajedno smo u procesiji krenuli prema crkvi. Tamo su već raniji pristigli Marijevi kolege i studenti iz samostana u Kontakovoj, koji su mu sigurno bili velika duhovna i prijateljska podrÅ¡ka. TakoÄ‘er, i njegova obitelj, roditelji i sestre, bili su sretni i Bogu zahvalni na tom dogaÄ‘aju i zduÅ¡no su bili uz njega kako prije, tako i sada nakon Å¡to je u njihovoj matiÄnog župi taj dan konaÄno i doÅ¡ao.
A koliko je dobro raspoloženje vladalo nakon sveÄane svete mise, govori i Äinjenica da smo se nekoliko puta opraÅ¡tali, pa se vraćali iznova otpjevati joÅ¡ koju pjesmu zajedno sa svim gostima i uzvanicima.
NaÅ¡em fr. Mariu Iliji od srca Äestitamo i želimo Božji blagoslov i zaÅ¡titu sv. Dominika u njegovom daljnjem djelovanju u crkvi Kraljice svete Krunice!
Rozalija-Estera
https://zupa-kraljice-svete-krunice.hr/index.php/laicko-bratstvo-sv-dominik2/novosti-bratstvo#sigFreeId692b79dac3
__________________________________________________________________________
Devetnica bl. Augustina Kažotića
Ove godine je devetnica bl. Augustinu Kažotiću drugaÄija, umjesto zavrÅ¡nog trodnevlja tijekom kojeg bi posljednjih godina propovijedali dominikanski mladomisnici – devetnicu predvode oci provincijali, redovniÄki poglavari, iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Svaki će se dan izmjenjivati po jedan provincijal. To je na tragu trogodiÅ¡nje priprave za proslavu 700. obljetnice smrti prvoga hrvatskog blaženika Augustina Kažotića koja će se obilježiti 2023. godine.
U ponedjeljak 25.srpnja, prvi dan devetnice propovijedao je i predvodio misno slavlje pater Dalibor Renić DI, provincijal Hrvatske pokrajine Družbe Isusove. Pater Renić koji dolazi i iz akademske zajednice, profesor je na Fakultetu filozofije i religijskih znanosti SveuÄiliÅ¡ta u Zagrebu, a pokazao se je i kao vrstan poznavatelj djela Sv. Tome Akvinskog, bio je iskren – jako je malo znao o bl. Augustinu Kažotiću. Pomislio je – pa to je jedan od tisuću biskupa u srednjem vijeku. Kad se je upoznao s crkvenim i svjetovnim djelovanjem naÅ¡eg Blaženika – mogao je samo zakljuÄiti – Kažotić je mogao biti Papa! Stoga je jako važno, da naÅ¡a promiÅ¡ljanja i molitve za proglaÅ¡enje svetim bl. Augustina Kažotića pa tako i bl. Ozane Kotorske – odjekuju i prelaze granice dominikanskih župa i samostana. NeobiÄno je važno da o bl. Augustinu Kažotiću Äuju i propovijedaju i drugi svećenici, naroÄito redovnici iz drugih zajednica – jer Kažotić nije bio samo dominikanac već i zagrebaÄki biskup. Stoga je ovogodiÅ¡nji pristup devetnici i odabir propovjednika izvrstan i ujedno veliki korak u pripravi za obljetnicu iduće godine.
Vladislav Albert
__________________________________________________________________________
Od Mostara do Međugorja
Najvažnija zadaća Reda Propovjednika jest propovijedanje evanÄ‘elja i borba protiv herezÄ, Å¡to je dovelo do potrebe za studijem i intelektualnim napredovanjem u okviru vlastite duhovnosti, te je cijela dominikanska obitelj pozvana živjeti u skladu s tim naÄelom. U tom smislu, svoje svjetovno djelovanje i mi pripadnici dominikanskih laiÄkih bratstava, možemo staviti u službu produbljivanja vjerskog osjećaja i oplemenjivanja vjerniÄkog života.
Od 30. lipnja do 3. srpnja 2022. godine u organizaciji Centra za istraživanje hrvatskog iseljeniÅ¡tva i pod visokim pokroviteljstvom Hrvatskoga sabora na Filozofskom fakultetu SveuÄiliÅ¡ta u Mostaru održan je Peti hrvatski iseljeniÄki kongres pod nazivom Izazovi i perspektive zajedniÅ¡tva.
PoÄetak rada Kongresa obilježila je sveta misa koju je predslavio mostarsko-duvanjski biskup i trebinjsko-mrkanski apostolski upravitelj mons. Petar Palić, za sve sudionike, u katedrali Marije Majke Crkve u Mostaru. U svojoj propovijedi mons. Palić naglasio je važnost zajedniÅ¡tva, istaknuvÅ¡i da „zajedniÅ¡tvo znaÄi Äiniti neÅ¡to zajedno, doživljavati, stvarati, razgovarati, uÄiti, smijati se, voljeti, dijeliti, tjeÅ¡iti, tugovati i naravno moliti se“.
Veliki broj sudionika Kongresa iz Äitavoga svijeta naÅ¡ao se na jednome mjestu u okviru toga važnog iseljeniÄkog okupljanja. MeÄ‘u brojnim panelima, predavanjima i promocijama predstavljeni su znanstveni radovi i istraživanja, bilo je osobnih i emotivnih trenutaka, a mogli su se Äuti i zanimljivi povijesni detalji.
Ukupnom pozitivnom dojmu pridonio je i popratni kulturni i umjetniÄki program, kojemu smo svi rado prisustvovali.
Malo slobodnog vremena iskoristila sam za razgledavanje Mostara, koji je ove godine izabran domaćinom Kongresa, kao idealna destinacije za teme o hrvatskom iseljeniÅ¡tvu. Mostar je raznolik u svakom smislu: etniÄkom, demografskom i religijskom. Uz neizostavne upeÄatljive džamije u pojedinim dijelovima grada, mora se spomenuti i novoobnovljena pravoslavna Saborna crkva Svete Trojice.
Nadalje, za nas Hrvate katolike, uz mostarsku katedralu, FranjevaÄka crkva u Mostaru je od neprocjenjivog znaÄenja. Ta samostanska crkva ima najviÅ¡i zvonik u Bosni i Hercegovini od stotinu i sedam metara! UnutraÅ¡nost crkve je zaista predivna. Mozaik, koji se nalazi u oltarskoj apsidi, velike je duhovne vrijednosti, i izniman je umjetniÄki prikaz pojedinih biblijskih motiva.
Sve apsolutno vrijedno ponovnog posjeta!
U programu zadnjeg dana Kongresa bio je pohod Međugorju. O Međugorju ne treba puno govoriti; velika većina nas koji smo došli s radošću, u tom posebnom mjestu pronašli smo nadahnuća za ponovni susret s novim temama na Kongresu slijedeće godine u nekom drugom mjestu!
Rozalija - Estera
https://zupa-kraljice-svete-krunice.hr/index.php/laicko-bratstvo-sv-dominik2/novosti-bratstvo#sigFreeIdce2dbae226
__________________________________________________________________________
TRI BRATOVÅ TINE NA PUTU DO MAJKE
Svaki projekt na putu od ideje do ostvarenja nužno prolazi razne stadije kako bi se konaÄno izveo na najbolji mogući naÄin. Kada je pritom rijeÄ o duhovnom "projektu" koji iziskuje trapljenje tijela i ozbiljnu posvetu nekom svetom cilju jasno je da samo zazivanjem Boga i božanskih stvorenja možemo oÄekivati snagu tijekom rada i dobre plodove po dovrÅ¡etku. A da bi sama izvedba uopće i krenula, valja se predano obratiti molitvi i posvetiti odabrani put Božanskom cilju.
Subota 2. srpnja 2022. bila je za dio Älanstva naÅ¡a dva dominikanska bratstva - Svetoga Dominika i Blaženog Augustina Kažotića te naÅ¡eg duhovnika p. Domagoja Augustina upravo dan za prokuÅ¡avanje u vatri i vodi; osmjelili smo se i krenuli putem 8. zavjetnog hodoÄašća bratovÅ¡tine Marijanskog zavjeta za domovinu koje traje od od 11. lipnja, Osijek, do 24. kolovoza, Dubrovnik, pridruživÅ¡i se moliteljima i hodoÄasnicima na ruti Lobor - Marija Bistrica. Na tom tridesetak kilometara dugom putu pratila nas je Sveta Ana, Sveti Martin, Gospa Snježna i naÅ¡a Majka Božja BistriÄka, a nemalu pomoć imali smo i od naÅ¡ih dominikanskih svetaca i blaženika. Paljeni suncem i Å¡ibani znojem, uz okrepljujuću duhovnu potporu p. Domagoja koji nas je u tri nagovora podsjetio na dragog Papu, Ivana Pavla II. i njegove rijeÄi upućene hrvatskom narodu prilikom njegovog drugog posjeta 1998. godine, zajedno smo hodali, molili, blagovali i stigli u kasnim poslijepodnevnim satima u Mariju Bistricu.
Veliku zahvalu nas Äetvero iz župe Kraljice Svete Krunice dajemo i Älanici susjednog bratstva, Lauri, koja nas je prevezla do Lobora i vratila kući iz Marije Bistrice te svim hodoÄasnicima na subotnjoj ruti u MartinÅ¡Äini već tradicionalno pripremila okrepljujući i obilan doruÄak u mjesnoj Osnovnoj Å¡koli.
Ponosni vlasnici putovnice ovog zavjetnog hodoÄašća i prvih peÄata ubrzo smo zaboravili sve proživljene tjelesne muke prikazavÅ¡i ih kao naknadu za grijehe, za naÅ¡ narod i domovinu. Dok je srca, bit će i Kroacije!
Ukratko o bratovštini
Godine 2015. godine mladi i branitelji-veterani Domovinskog rata, zajedno sa svim onima kojima je Hrvatska posebno u srcu pokrenuli su zavjetno hodoÄašće „Marijanski zavjet za Domovinu“, koje prolazi svim većim marijanskim svetiÅ¡tima, od istoka do juga Hrvatske i Bosne i Hercegovine, u kojem je do sad sudjelovalo preko 5000 sudionika, a BratovÅ¡tina Marijanski zavjet za Domovinu je neprofitna udruga.
Smisao ovoga hodoÄašća je molitvom u zajedniÅ¡tvu nastaviti borbu za mir, pravdu i istinsku slobodu Hrvatske. Potreba za ovakvim pothvatom osobito se nadovezuje na svojevrsni zavjet sklopljen tijekom Domovinskog rata izmeÄ‘u branitelja i hrvatskog naroda, i Djevice Marije Äijem zagovoru uvijek dugujemo zahvalnost za izmoljenu i izvojevanu slobodu koja je obranjena ne samo oružjem, nego i krunicom oko vrata. Danas se ta borba nastavlja trajnom angažiranošću i molitvom.
HodoÄasniÄki put traje 75 dana. Dnevno se prelazi dvadesetak kilometara. Organizatori pripremaju improvizirana prenoćiÅ¡ta i jednostavne obroke u konaÄiÅ¡tima.
Svaki od hodoÄasnika, daje zavjet, da će za života, on/a ili njihovo potomstvo, prohodati cijeli hodoÄasniÄki put, da nam Domovina bude po Božjem, zemlja pravde i mira; da saÄuvamo vjeru, obitelj i Domovinu.
Projekte i inicijative BratovÅ¡tine od poÄetka vode ljudi koji su motivirani i voljni mijenjati sadaÅ¡nje stanje u domovini na bolje. Glavni cilj je kroz razne aktivnosti uz duhovnu podrÅ¡ku raditi na boljoj budućnosti za mlade. Danas u radu BratovÅ¡tine sudjeluje preko 200 volontera razliÄitih profila Äiji je broj u stalnom rastu. Svim Älanovima je zajedniÄka misija vraćanje vrijednosti i dostojanstva hrvatskog Äovjeka u danaÅ¡nje vrijeme.
2016./2017. godine pokrenuli su i Krunicu za Domovinu na Kamenitim vratima, koja se danas moli u dvanaest gradova diljem zemlje. TakoÄ‘er, uspostavili su suradnju sa svim relevantnim ministarstvima, lokalnim zajednicama, biskupijama i župama koje ih suputniÄki prate na njihovom putu.
Neka ih sve Äuva i Å¡titi dobri Bog!
Ivana Marta
https://zupa-kraljice-svete-krunice.hr/index.php/laicko-bratstvo-sv-dominik2/novosti-bratstvo#sigFreeId74248b83f8
__________________________________________________________________________
HRABAR BUDI!
Nakon što su nam Dva Srca - Isusovo u petak, a Marijino u subotu - napunila duše blagoslovom, tim smo gorivom u nedjelju, u radosnom druženju i molitvi sa bogoslovima, susjednim bratstvom i župljanima svoju barku upravili prema baroknim brežuljcima kraljevskog, kneževskog i grofovskog kraja, Našicama, kako bismo podržali molitvom našeg mladomisnika Marina Golubovića.
SunÄana ljetna nedjelja otkrila nam je svu ljepotu Pastoralnog centra koji se prostire na mekom zelenilu uz gotiÄko barokni franjevaÄki samostan i župnu crkvu sv. Antuna Padovanskog. Po dolasku doÄekali su nas vrijedni župljani te nas okrijepili u prostorijama Pastoralnog centra delicijama vlastite proizvodnje te posebno spravljenim likerima i vinima u Äast mladomisnika koje je svaki gost ponio kao dar svojoj kući.
OÄev blagoslov, posebno dirljiv radi preranog nedavnog preminuća majke Janje, bio je prvi korak naÅ¡eg Marina prema liturgijskoj sveÄanosti koja je uslijedila. U procesiji koja se blistala od leprÅ¡avih bijelih dominikanskih habita uÅ¡li smo pjevajući Majci u već punu crkvu koja je grmjela od orgulja i pjesme.
U snažnoj propovijedi vlÄ. Ivan Marković posebno se nadovezao na drugo Äitanje dana, poslanicu Svetog Pavla apostola Galaćanima, "Na slobodu ste pozvani" upućujući rijeÄi snažne podrÅ¡ke hrabrosti mladomisniku koja će mu biti potrebna u obavljanju redovniÄkog poziva svakoga dana. VlÄ. Marković meÄ‘u ostalim je istaknuo da je danaÅ¡nje ÄovjeÄanstvo umorno od nedostatka ljubavi i istinskog zajedniÅ¡tva, da istina danas nije moderna i poželjna, a svećenici su pozvani promicati upravo Istinu. PoruÄio je da svećenici ne trebaju Äiniti niÅ¡ta spektakularno, već biti vjerni svećeniÄkom sakramentu do smrti, biti dobri kao redovnici, biti dobri pastiri svima i zato moliti Duha Svetoga da im u teÅ¡kim trenutcima podari odgovor na poteÅ¡koće. Naglasio je važnost poniznog služenja kao redovnika dominikanca i molitvu krunice na koju treba poticati svakog Äovjeka i radovati se svakome, a kada doÄ‘e umor ili obeshrabrenost, treba znati da nije sam na svom životnom putu jer je tu mnoÅ¡tvo ljudi koji u svećeniku traže lice Kristovo i koji mole za svoje svećenike. Pozvao je dvaput naÅ¡eg fr. Marina da bude hrabar jer je naÅ¡ Gospodin Isus već pobijedio svijet te nam je upravo Isus kao najbolji i najvredniji prijatelj ona snaga zbog koje ne odustajemo. Rasti u ljubavi i svetosti može samo slobodan Äovjek, a ne rob, rob tijela ili krutih zakona, jer nas Sveti Pavao podsjeća da smo na slobodu pozvani, Å¡to znaÄi Äiniti sve u ljubavi i iz ljubavi za drugoga. Upravo nas je Krist oslobodio za Ljubav svojom žrtvom, a sloboda nas Äini sposobnima da se darujemo drugima, da Äinimo dobro i da idemo pravim putem dovodeći i druge k Bogu.
Želimo da naÅ¡ fr. Marin, zajedno s nama koraÄa u Istini, s Ljubavi i molitvama.
Ivana Marta
https://zupa-kraljice-svete-krunice.hr/index.php/laicko-bratstvo-sv-dominik2/novosti-bratstvo#sigFreeId94c7d70673
__________________________________________________________________________
Dominikanska trilogija – najljepši dar u godini dominikanskih jubileja
U 2021. godini, kada su proslavljena dva velika jubileja - 800.-ta obljetnica preminuća svetoga Dominika i dolaska dominikanaca u hrvatske krajeve, a ograniÄenja uslijed pandemije nisu omogućila velika slavlja i okupljanja – Božjom providnošću, Red propovjednika obilježio je ove jubileje, onako kako to i dolikuje dominikancima – knjigama. U nizu knjiga koje izdaje Dominikanska naklada Istina, valja izdvojiti tri stožerne knjige – svaka je to na svoj naÄin, i samo na prvi pogled Äini se pretenciozno da ih naslovimo kao dominikansku trilogiju.Navest ćemo ih redom pojavljivanja u javnosti, a to je zapravo i njihov prirodni poredak.
Dominikanska naklada Istina, u suizdanju s Kršćanskom sadaÅ¡njošću, objavila je knjigu „Sveti Dominik: Crna legenda“. Autor knjige Michel Roquebert (1928. – 2020.), jedan od najboljih struÄnjaka za povijest katarstva i veliki poznavatelj povijesnoga razdoblja u kojem je živio utemeljitelj Reda propovjednika. Knjigu je s francuskoga preveo Stjepan Bagarić. Koliko god bilo naÅ¡e oduÅ¡evljenje Sv.Dominikom i interes za njegov život, susretali smo se s Dominikovim životopisima i interpretacijama kojje su bile fragmentirane, nedovoljno uklopljene u historijski kontekst, a time i nedovoljno uvjerljive i zanimljive. Michel Roquebert ovom knjigom ukazuje – ne samo to, već i namjerno iskrivljene. Dominik je jedan od nedovoljno poznatih svetaca kršćanske povijesti, odnosno o njemu se nedovoljno zna. Å toviÅ¡e, o njemu je izneseno mnoÅ¡tvo glasina Å¡to je potaklo autora da govori o „crnoj legendi“.
Stoga naslov knjige „Sveti Dominik: Crna legenda“ – ima svoje znaÄenje. Simbolika ovog naslova trebala bi imati posebni znaÄaj u Hrvatskoj. S tim u vezi, Roquebert daje slijedeći dokaz: „Sveti Dominik predsjeda inkvizicijskom sudu. Naslov je to slike koju je neÅ¡to prije 1500. naruÄio glavni Å¡panjolski inkvizitor, Tomás de Torquemada, od kastiljskog slikara Pedra Berruguetea za samostan sv. Tome u Avili. Crna legenda je pojam koji se koristi za skup predrasuda i negativnih osjećaja koje osobe, skupine, narodi ili organizacije drže o drugim osobama, skupinama, organzacijama, narodima ili državama odnosno Å¡ire i posebno vezano za Å panjolsku. “Crna legenda je historiografski fenomen u kojem je održivi trend u povijesnom pisanju pristranog izvjeÅ¡tavanja i uvoÄ‘enja izmiÅ¡ljenih, pretjeranih i / ili dekontekstualiziranih Äinjenica usmjeren protiv odreÄ‘enih osoba, nacija ili institucija s namjerom stvaranja iskrivljene i jedinstveno neljudske slike o njima dok se skriva njihov pozitivan doprinos povijesti. Taj je izraz prvi upotrijebio francuski književnik Arthur Lévy u svom djelu iz 1893. godine Napoléon Intime, za razliku od izraza "Zlatna legenda" koji je bio u optjecaju diljem Europe od objavljivanja knjige s tim imenom tijekom srednjeg vijeka. Crne legende poÄinjene su protiv mnogih nacija i kultura, obiÄno kao rezultat propagande i ksenofobije. Na primjer, "Å¡panjolska crna legenda" (Å¡panjolski: La leyenda negra española) je teorija da je protuÅ¡panjolska politiÄka propaganda, bilo o Å panjolskoj, Å panjolskom carstvu ili Hispanskoj Americi, ponekad bila "apsorbirana i pretvorena u Å¡iroko prihvaćene stereotipe" koji su pretpostavljali da je Å panjolska "jedinstveno zla". https://hr.wikitechpro.com/693919-black-legend-EZALWH
Nije teÅ¡ko zakljuÄiti da je strategija „crnih legendi“ kontinuirano primjenjivana desetljećima pa sad već i stoljećima , a primjenjuje i nadalje prema hrvatskoj državi i hrvatskom narodu. U tom kontekstu, daleko najveća „crna legenda“ je Bl.Alojzije Stepinac.
StratiÅ¡te na kojem nekoliko heretika Äeka svoj kraj dok svjetina zajedno s joÅ¡ desetak osoba u poÄasnoj loži, meÄ‘u kojima su biskup, dominikanci i sv. Dominik, promatraju prizor, tema je ove umjetnine. Zlo koje je ona – izvrsna povijesna slika, nažalost – napravila kao prikaz i spomen na utemeljitelja Reda propovjednika ostaje nesagledivo. Ona je raspoznajni znak predodžbe o ulozi, lažno pripisanoj Dominiku de Guzmánu, preminulom 1221., dvanaest godina prije osnivanja Inkvizicije.
Dakle, naslikana je legenda. „Žalosna legenda“, „crna legenda“, koju joÅ¡ i danas nastoje raskrinkati dominikanski povjesniÄari, a koja im je tim bolnija Å¡to su je skovali sami pripadnici Reda propovjednika, u vrijeme dok su stjecali slavu Å¡to su bili odabrani da pobijaju krivovjerstvo. ToÄno je da su bili odabrani, ali tek djelomiÄno, a ova knjiga nastoji to razjasniti.“
Michel Roquebert istaknuo je u predgovoru: „PokuÅ¡at ću jednostavno opisati svetog Dominika, oslanjajući se potpuno na podatke koje pružaju povijesni izvori, brižno ispitujući koliko je neÅ¡to moguće i dokazivo. Opisat ću ga ne baveći se tradicionalnim hagiografskim postupcima, ne piÅ¡ući tisuću i prvi pobudni i zanosni životopis sveca kojemu je već posvećeno toliko pobožne literature. Jednostavno ću slijediti, iz godine u godinu, sudbinu Äovjeka blistave inteligencije i Äudesne volje, u borbi s najtežom duhovnom krizom s kojom se Crkva suoÄila prije reformacije. ÄŒovjeka kojemu Crkva duguje stvaranje ‘modela’, uzora kakav prije njega nije postojao, uzora redovnika koji sjedinjuje ideal evanÄ‘eoskog života, govornika i propovjednika, s najviÅ¡om filozofskom i teoloÅ¡kom naobrazbom. Dakako, nije on u sebi utjelovio cijeli taj model. Nije on bio sveti Toma Akvinski. Ali, bi li uopće bilo svetog Tome bez njega?“ Knjiga koja u svakom sluÄaju poziva na Äitanje i nudi uzbudljivo putovanje davnim vremenima bez Äijeg detaljnijeg poznavanja ne možemo razumjeti svijet danaÅ¡njice i zaÅ¡to je Dominikovo svjetlo i nama važno.
„Sveti Dominik u Hrvata“ naslov je knjige, antologije, koju su u povodu 800. godiÅ¡njice smrti svetoga Dominika i 800. obljetnice dolaska dominikanaca u hrvatske krajeve uredili Anto Gavrić i Božidar PetraÄ, a u suizdanju objavili Alfa i Dominikanska naklada Istina. Sveti Dominik i Red propovjednika ostavili su duboke tragove u duhovnosti, znanosti i kulturi hrvatskoga naroda. Dok nas prva knjiga upoznaje s istinom o svetom Dominiku, s cjelovitim kontekstom njegove pojave i djelovanja, ova druga knjiga upoznaje nas s recepcijom Dominika u hrvatskim krajevima.
Na jednom mjestu, sabrano je na 984 stranice, sve ono Å¡to je o svetom Dominiku, utemeljitelju dominikanskoga reda, nastalo na hrvatskom tlu, sve ono Å¡to su tijekom povijesti, od njegova prvog spomena u hrvatskom narodu pa do naÅ¡ih dana napisali Hrvati, ali i pape iz onih prvih vremena poslije SveÄeve smrti i pape koje su obilježili naÅ¡e doba. Izbor predstavlja ono Å¡to su pisali hrvatski kardinali i biskupi, teolozi – znameniti dominikanci, povjesniÄari, kulturolozi i pjesnici, ali i izbor onoga Å¡to je pohranjeno u baÅ¡tini hrvatske likovne umjetnosti. Koliko i imali manji ili veći uvid u hrvatsku dominikansku povijest i sadaÅ¡njost, bit ćemo iznenaÄ‘eni koliko su naÅ¡a saznanja bila oskudna i kakav nam se dominikanski svijet duhovnosti i kulture otkriva u ovom djelu. Knjiga je toliko obimna i sadržajna da je teÅ¡ko odluÄiti Å¡to prvo proÄitati.
U tom nepreglednom bogatstvu tekstova valja ipak izdvojiti dva niza. Prvi je onaj niz tekstova Äiji su autori danaÅ¡nji Älanovi Hrvatske dominikanske provincije, upravo oni svećenici Äije propovijedi sluÅ¡amo, na Äijoj se rijeÄi duhovno napajamo, a koji danas pronose Dominikovo svjetlo. Tako da nailazimo na propovijedi i Älanke Ante BobaÅ¡a, Alojza ÄŒubelića, Ante Gavrića, Tomislava Kraljevića, Domagoja Augustina PolanÅ¡Äaka, Slavka SliÅ¡kovića, Mirka Ireneja Vlka … Tu su i tekstovi nedavno preminulih - akademika Franje Å anjeka i Marijana BiÅ¡kupa. Nailazimo i na znaÄajan Älanak laika Zdravka Gavrana, na pjesme naÅ¡e Ivane Äuras objavljene u Crkvi u malom. Sve Å¡to je bilo juÄer, naroÄito u ovakvim neizvjesnim i izazovnim vremenima je već povijest i zato je bilo važno sabrati i propovjedniÄko stvaralaÅ¡tvo suvremenika. Drugi niz odnosi se na izuzetno bogato duhovno i intelektualno stvaralaÅ¡tvo hrvatskih dominikanaca izmeÄ‘u dva svjetska rata pa i tijekom Drugog svjetskog rata. Zapravo se je radilo pretežito o (joÅ¡ uvijek i službeno) dalmatinskim dominikancima koji su djelovali u samostanima u Dalmaciji i gotovo tek utemeljenom zagrebaÄkom samostanu. Razdoblje izmeÄ‘u dva svjetska rata u hrvatskim krajevima u suvremenoj historiografiji je inaÄe zanemarena tema uslijed desetljećima dominantne marksistiÄke interpretacije povijesti. A to je bilo unatoÄ prijepornosti tadaÅ¡nje jugoslavenske viÅ¡enacionalne države – vrijeme stvaranja institucija modernog kapitalistiÄkog druÅ¡tva i gospodarstva. Gotovo bez daha nas ostavljaju tekstovi tadaÅ¡njih dominikanaca. Ne radi se samo o studijama briljantnih intelektualaca Hijancita BoÅ¡kovića i Dominika BaraÄa već o nizu Älanaka iz Gospine krunice, Duhovnog života, Akvinca … Sve one fotografije koje je Antonio JurÄev objavio u knjizi „Od ŽeljezniÄke kolonije do Ravnica“ o djelovanju dominikanaca u zagrebaÄkom samostanu, a da i nije postojala župa – sada su potkrijepljene nizom krasnih tekstova koje valja Äitati i danas. To su sjajni putokazi za pastoralno i studijsko djelovanje danas, dragocjen materijal za doktorske disertacije. S tim, da ovaj zakljuÄak izvodimo samo na temelju ovih ipak ograniÄenih uvida u zagrebaÄki samostan, a kada bi poznavali tadaÅ¡nje stanje u dalmatinskim samostanima, naÅ¡e oduÅ¡evljenje bi bilo i veće. Zastupljena je i Å tefa Jurkić, katoliÄka spisateljica i dominikanska trećoredica. Posebno su nam znakoviti Älanci Zlatana Plenkovića o Trećem redu.
Pri kraju knjige nailazimo na bogati foto prilog o svetom Dominiku u hrvatskoj likovnoj umjetnosti, kako je prikazan ne samo u dominikanskim već i drugim hrvatskim crkvama poput Ä‘akovaÄke katedrale, crkve u Belcu … Ovo velebno djelo samo joÅ¡ jednom dokazuje da sve ono Å¡to nije zabilježeneno i obznanjeno javnosti kao da se nije ni dogodilo, kao da nije postojalo …Stoga nam je ova knjiga putokaz za napor, ali i radost budućih istraživanja i objavljivanja.
Treća knjiga je ona iz – potpalublja, tamo gdje se vesla u dominikanskom habitu, a kada se izaÄ‘e za oltar – rasvjeta zna i žmirkati, a mikrofon zaÅ¡uÅ¡tati – sve je to stvarnost naÅ¡ih župa. „Sjećanja III“ patera Ante BobaÅ¡a razlikuju se od dosadaÅ¡njih njegovih knjiga ovog naslova te se svojim sadržajem u potpunosti uklapaju obilježavanje dominikanskih jubileja. KonaÄno, radi se o elektroniÄkom izdanju Å¡to samo pokazuje hod u korak s novim tehnologijama i naÄinima evangelizacije. U najavi „Sjećanja III“ upućenoj elektroniÄkom poÅ¡tom pater Anto BobaÅ¡ je napisao: „Obući bijeli dominikanski habit, to se mnogima na-izvan može Äiniti i lijepim i interesantnim. NeÅ¡to je ne-svakidaÅ¡nje i za mnoge pokraj kojih proÄ‘em, dok u bijelom habitu koraÄam prljavim hamburÅ¡kim ulicama, a oni se okreću za mnom misleći da sam pao s Marsa. Ali, život u dominikanskom Redu puno je viÅ¡e od onoga izvanjskoga, od naizgled lijepoga i interesantnoga. Od osnutka Reda, onima koji su se odluÄili krenuti ovim putom, utemeljitelj – sv. otac Dominik je govorio: ne obećavam i ne nudim niÅ¡ta osim neba i traganja za Istinom! Ono Å¡to je Dominik obećavao – i Å¡to dominikanski Red i danas prenosi na braću i sestre kad polažu sveÄane zavjete, jesu praÅ¡njave ceste ovoga života, na kojima smo pozvani propovijedati Isusa Krista – i to raspetoga.“ Ove rijeÄi patera Ante priliÄno su opore i onima koji se prvi puta oduÅ¡evljavaju za dominikance nekako razoÄaravajuće. Ali takav je pristup, jedini razborit i mudar odnosno kako bismo to rekli jezikom danaÅ¡njice – održiv. I to – od bogoslova u studentatu, redovnika i redovnica u samostanima i kućama diljem Hrvatske, Bosne i Hercegovine, inozemstva do laiÄkih bratstava. RaÄ‘anje prevelikih oÄekivanja o bljeÅ¡tavilu i tapÅ¡anju po ramenima može samo dovesti do razoÄaranja pa i odustajanja od dominikanskog puta.
U nizu tekstova nastalih u razliÄitim vremenima i mjestima ovisno o asignacijama patera Ante, koje je zanimljivo proÄitati – osim onih o svetom Dominiku i dominikanskom poslanju posebno valja izdvojiti dvije skupine. Jedna skupina odnosi se na pater Antin interes za rock glazbu posebice za kršćanski rock, iz Äega su proistekli „Glasnici nade“, a time i poseban suvremen naÄin evangelizacije. KonaÄno, ti tekstovi ukazuju na mogućnost samoostvarenja u Redu propovjednika, na razvoj vlastitih interesa – a koji u konaÄnici pridonose – opet jezikom danaÅ¡njice – vidljivosti Reda. Dovoljno je spomenuti do kuda i do koje populacije vjernika dopiru zvuci emisije „Oni rokaju za Gospodina“, uvijek ostanemo iznenaÄ‘eni tko sve i gdje se sluÅ¡a emisija.
Druga skupina tekstova na koju ukazujemo ima poseban znaÄaj – kao Å¡to sam naslov knjige kazuje – pater Anto nije govorio samo o sebi i dominikanskom putu – napisao je niz minucioznih prikaza sjećanja na one koji su otiÅ¡li prije nas – svoje subraće iz samostana, nezaboravne Äasne sestre Suzane te prijatelja i kolega iz svijeta rock glazbe i drugih sfera života. Jako je važno ostaviti svjedoÄanstvo o suvremenicima kojih viÅ¡e nema, jer kasnija istraživanja arhiva neće moći nadomjestiti ljudsku toplinu i žive slike kojima piÅ¡e pater Anto.
ZakljuÄujući prikaz ne toliko sadržaja koliko pojave ovih knjiga, a iÅ¡Äitavajući propovijedi povodom blagdana sv.Dominika 2021. godine te kljuÄne poruke koje su upućene, a koje predstavljaju poveznicu s oznaÄenom trilogijom – iz perspektive dominikanskog laika, Äini mi se najbitnijim kako Red propovjednika i sv.Dominika vide u Crkvi izvan Reda. Mons. Äuro Hranić je rekao: „Dominik je uvidio potrebu da se nepouÄenom puku navijesti Božja rijeÄ te je posebno poticao braću da i sami tu RijeÄ prouÄavaju, kako bi je mogli drugima prenijeti. Zajedno sa svojim suvremenikom sv. Franjom htio je Crkvu, izmuÄenu raskolom i podjelama, obnoviti iznutra. Nadbiskup je na kraju posebno istaknuo dvije Dominikove odlike koji svi možemo nasljedovati i danas – raspoloživost za cjeloživotno obrazovanje, odnosno neumornost u prouÄavanju Božje rijeÄi koja nam uvijek može reći neÅ¡to novo, i hrabrost suoÄiti se s istinom o samima sebi, prihvatiti da možda nismo u pravu jer samo tako možemo ući u dijalog s onima koji su drugaÄiji od nas i samo tako možemo spoznati cjelovitu istinu.“
SveÄano je misno slavlje na svetkovinu sv. oca Dominika, 8. kolovoza 2021. o 800. obljetnici njegove smrti, u KorÄuli pred okupljenim sestrama i Å¡tovateljima utemeljitelja Reda propovjednika u koncelebraciji sa svećenicima okolnih župa i prijateljima zajednice predslavio je mons. Äuro Hranić, nadbiskup Ä‘akovaÄko-osjeÄki.
Prikaz s. Jane Dražić, https://dominikanke.org/2021/08/08/proslava-sv-dominika-u-korculi/
Vladislav Albert
__________________________________________________________________________
Pod zaštitom blaženika Alojzija i svetca apostola Barnabe
https://zupa-kraljice-svete-krunice.hr/index.php/laicko-bratstvo-sv-dominik2/novosti-bratstvo#sigFreeId304dc0c106
__________________________________________________________________________
Lipanjski Utorak Svetog Dominika
https://zupa-kraljice-svete-krunice.hr/index.php/laicko-bratstvo-sv-dominik2/novosti-bratstvo#sigFreeId6ea389b6e5
__________________________________________________________________________
Novo izdanje DOMINIKANSKE NAKLADE ISTINA
U svibnju ove godine, u okviru Dominikanske naklade Istina, objavljena je knjiga Portret pjesnika kao filozofa – O filozofiji Dantea Alighierija, autora Ruedi Imbacha. Å vicarski povjesniÄar filozofije Ruedi Imbach istiÄe razne vidove Danteove filozofske misli u kontekstu srednjovjekovne filozofije: Danteovo poimanje filozofije, Danteov doprinos filozofiji jezika, prisutnost filozofije u Božanstvenoj komediji, Danteov doprinos srednjovjekovnoj politiÄkoj misli. Portret pjesnika kao filozofa, otkriva Danteovo znaÄajno mjesto u povijesti filozofije, ali i aktualnost njegove misli i sedamstotina godina nakon njegove smrti.
Uz neizostavnu molitvenu komponentu, za Dominikansko laiÄko bratstvo, važno je usmjeriti pozornost i na druge aspekte u okviru dominikanskih aktivnosti. Nova izdanja Dominikanske naklade, svakako zaslužuju da ih popratimo, po mogućnosti prolistamo ili pak proÄitamo.
InaÄe, IzdavaÄka naklada Istina osnovana je 1929. g. u zagrebaÄkom dominikanskom samostanu Kraljice sv. Krunice. Pod vodstvom o. Hijacinta BoÅ¡kovića izdavala je asketsko-mistiÄku reviju Duhovni život i knjige asketskog i filozofsko-teoloÅ¡kog sadržaja. Revija je izlazila Äetrnaest godina, Å¡est puta godiÅ¡nje, u 2000 primjeraka. Prestala je izlaziti g. 1942. naredbom „državne vlasti“. IzdavaÄka djelatnost obnovljena je poÄetkom 1957. g. u splitskom samostanu.
2000. godine odlukom Provincijskoga vijeća u sklopu Centra za studij i izdavaÄku djelatnost Hrvatske dominikanske provincije, Dominikanska naklada Istina (DNI), nanovo je oživljena, a voditelj je fr. Anto Gavrić.
Više o svemu može se pronaći na mrežnim stranicama (https://www.dominikanci.hr/dominikanska-naklada-istina/izdanja).
Rozalija - Estera
Ako živimo to kršćansko jedinstvo danas, potrebno je pripraviti se uoÄi Pedesetnice za istinsku Ljubav meÄ‘u sobom, ali i u zajednici.
https://zupa-kraljice-svete-krunice.hr/index.php/laicko-bratstvo-sv-dominik2/novosti-bratstvo#sigFreeId665c2a4b08
__________________________________________________________________________
Pod nogama braće
Na spomendan prijenosa Svetog Dominika u utorak, 24. svibnja 2022., obilježili smo i prvu godinu naÅ¡ih sveÄanih, doživotnih zavjeta. U nadahnutoj homiliji p. Zvonko je evocirao Dominikovu poniznost, jednostavnost i ljubav u duhu žrtve za drugoga, za braću, prijatelje, obitelj, bližnje. Dominik je živio Novu zapovijed Ljubavi koju ga je nauÄio Krist kroz sebedarje kako bi proslavljao Boga u svakome koga je pohodio, kojem je navijeÅ¡tao radosnu vijest i o kojem je brinuo. S ovozemaljskog puta ispraćen je mirisom Neba i položen prema svojoj želji "pod noge svoje braće", no na danaÅ¡nji je dan 1233. njegovo je tijelo preneseno u mramorni grob.
Pozvani smo kao dio dominikanske obitelji naÄas zastati i potražiti tog svetca u sebi.
Ivana Marta
https://zupa-kraljice-svete-krunice.hr/index.php/laicko-bratstvo-sv-dominik2/novosti-bratstvo#sigFreeId99a38453cb
__________________________________________________________________________
VIDJETI BOŽJIM OČIMA
Duhovna obnova LB-a sv. Dominika uoÄi blagdana Duhova
U Virju, 14. svibnja 2022.
Nakon dugo, dugo vremena, nakon svekolikih izolacija, distanci, nemogućnosti druženja s bližnjima, konaÄno je osvanuo dan kad su Älanovi LaiÄkog bratstva sv. Dominika mogli otputovati u Virje k Äasnim sestrama dominikankama, a pod duhovnim vodstvom fr. Domagoja Augustina PolanÅ¡Äaka.
Jutro okupano suncem, s mirisom bazge i božura iz obližnjih vrtova, nagovijeÅ¡talo je da bi dan mogao biti lijep, a nadasve koristan i ugodan za duÅ¡u. Tri automobila s desetak putnika krenula su put prekrasne nam Podravine, u pitoreskno Virje koje je, uza sva svoja bogatstva, i izvor crkvenih orguljaÅ¡a. Put je bio vrlo ugodan pa sretno stigosmo k naÅ¡im sestrama dominikankama, Ä.s. Otiliji i Ä.s. Josipi koje su nas doÄekale s onim karakteristiÄnim osmijehom posvećenih duÅ¡a. UÄas su ispražnjene torbe i na stol je stavljen prismok ne bi li se , nakon duhovnog nagovora, okrijepio i hram Duha Svetoga tj. tijelo sve braće i sestara, pa i onih koji će doći poslije i zateći preostale ulomke.
Duhovni nagovor p. Domagoja bio je sav u duhu temeljnih konstitucija Reda propovjednika : propovijedanja i spasenja duÅ¡a, Å¡to je ne samo poslanje, nego i smisao cjelokupnog kršćanskog života. SluÅ¡ali smo o svemu Å¡to je potrebno za spasenje duÅ¡e i bivanja s Bogom u vjeÄnosti, te na koji se naÄin Äovjek može spasiti. Preduvjet za vjeÄno spasenje je biti krepostan, stalno i Ävrsto biti raspoložen Äiniti dobro i izbjegavati zlo. U tom smislu p. Domagoj je tumaÄio naravne i nadnaravne kreposti koje nas vode k vjeÄnom životu, a sve uz nezaobilazni Izvor svih božanskih nadahnuća, Duha Svetog i Njegovih sedam darova koji su nužni za spasenje duÅ¡e.
PiÅ¡ući ovaj tekst, javila mi se želja pretoÄiti p. Domagojev duhovni nagovor u vidu molitve.
Gospodine Bože, molimo Te da nam krepostan život uvijek bude na srcu, da govorimo i Äinimo dobro, izbjegavajući zlo unatoÄ svim svojim padanjima. DuÅ¡e Sveti, ne daj da upadnemo u zamke Zloga i tako ostanemo bez Tvoga prisustva i udaljeni od Oca. Otvori nam srca za vjeru, ufanje i ljubav jer bez Tebe ne postoji niÅ¡ta. S Tobom možemo poput apostola svjedoÄiti sve u Å¡to vjerujemo i govorimo, da uz Tvoju pomoć otvorimo vrata svojih srdaca kako bi ojaÄale sve naÅ¡e kreposti.
Daj nam snage odoljeti svim napastima i nadvladati sve kuÅ¡nje, da se možemo popeti ljestvama koje vode u savrÅ¡enstvo kršćanskog života. Podaj nam mudrost kako bismo vidjeli Božjim oÄima sebe, svoje bližnje, sve ljude, svijet u kojem živimo, svoje probleme, izazove, boli, radosti, razoÄarenja. Nismo ljudi koji znaju odgovore na sva pitanja pa nam podaj spoznati Boga, da Mu budemo blizu kao Å¡to je dijete blizu svojem roditelju. Podaj nam mudrost znati Å¡to je od Tebe, a Å¡to nije, da razluÄujemo dobro od zla, da vidimo Tvojim oÄima, sluÅ¡amo Tvojim uÅ¡ima i ljubimo Tvojim srcem. Otvori nam srca i umove za pouÄljivost da spoznamo svoje slabosti s kojima nema pomirbe, da odaberemo sve Å¡to je dobro, a iskorijenimo Å¡to je zlo i loÅ¡e.
DuÅ¡e Sveti, obnovi u nama svoje darove koji nam omogućuju razumjeti stvari onako kako ih Ti razumijeÅ¡, dubinu onoga Å¡to si Ti govorio i Äinio u Isusu Kristu. Savjetuj nam Å¡to reći, Å¡to Äiniti, kako postupiti i kakvu odluku donijeti. Potakni nas da rastemo iznutra, u otvorenosti prema ljudima s kojima živimo, koji su uz nas i kraj nas. Daj nam znati Å¡to je Tvoja volja, Å¡to Tebe raduje, Å¡to Ti smatraÅ¡ ispravnim, Å¡to bi Ti rekao. Podaj nam jakost Äiniti dobro i podnijeti zlo, oduprijeti se napastima i ne popustiti pred strahom pred smrću, nego da se možemo odreći i vlastita života u ime vjere i Boga.
Ti si rekao da u svijetu imamo muku, ali da budemo hrabri i jaki jer si Ti pobijedio svijet. Podaj nam taj dar kad mislimo kako ne možemo viÅ¡e izdržati pod teretom križa, kad nam klonu sve snage , kad odustajemo. Daj da se tada sjetimo rijeÄi sv. Pavla koji „sve može“ u Onome koji ga jaÄa.
DoÄ‘i, DuÅ¡e Sveti, kako bismo sve Äinili poradi Krista Gospodina u Äije je Ime nastala ova molitva. Neka nam u tome pomogne i zagovor naÅ¡e Majke, Kraljice Svete Krunice. Amen.
Kako je dobro kao braća zajedno živjeti i moliti. Kako je dobar Gospodin, kako je to dobro kuÅ¡ati i vidjeti. Duhovni nagovor p. Domagoja bio je odliÄan uvod u slavljenje svete mise u crkvi sv. Matije koju smo posebno doživjeli kao bacanje kocke, naravno ne one za odjeću Kristovu, nego one za ispražnjeno apostolsko mjesto.
Nakon obilatog prismoka i zahvale za iznimno dobre kolaÄe Bonifacijeve mame, slikanja, pozdravljanja, otpjevasmo pjesmu Gospi molvarskoj i sretno se vratismo u Zagreb. Bogu hvala!
Vjera Benedikta
https://zupa-kraljice-svete-krunice.hr/index.php/laicko-bratstvo-sv-dominik2/novosti-bratstvo#sigFreeId4b34aa46f5
__________________________________________________________________________
Održano predstavljanje knjige SVETI DOMINIK U HRVATA
U Dominikanskom samostanu bl. Augustina Kažotića na zagrebaÄkoj PeÅ¡Äenici, 10. svibnja 2022. godine, predstavljena je knjiga Sveti Dominik u Hrvata. Ovu obimnu antologiju objavljenu na 984 stranice, uredili su Božidar PetraÄ i Anto Gavrić. SuizdavaÄi izdanja su Alfa i Dominikanska naklada Istina.
Sveti Dominik i Red propovjednika ostavili su duboke tragove u duhovnosti, znanosti i kulturi hrvatskoga naroda. Kako bismo lakše shvatili karakter ove edicije, recimo da je knjiga Sveti Dominik u Hrvata – pjesništvo, proza, likovna umjetnost pandan knjizi Sv. Franjo u hrvatskom pjesništvu.
Urednici su na knjizi poÄeli raditi prije Å¡est godina, a ona obilježava i dvije zaista znaÄajne obljetnice - 800 godina od smrti svetog Dominika i 800 godina od dolaska dominikanaca u hrvatske krajeve. U povodu ovih dviju velikih obljetnica sabrano je sve ono Å¡to je o svetom Dominiku, utemeljitelju dominikanskoga reda, nastalo na hrvatskom tlu: od poezije, proze, tekstova raznih biskupa, teologa, povjesniÄara i kulturologa, kao i samih Dominikanaca. Božidar PetraÄ za antologiju se posebno bavio poezijom i prozom s motivima i likom svetog Dominika u Hrvatskoj. O izabranim likovnim djelima, likovni kritiÄar Stanko Å poljarić je rekao da su ona važna za hrvatsku umjetniÄku autentiÄnost, i da se bez tih djela ne bi mogla promatrati gotika, renesansa i kasnija razdoblja.
Ulomke iz knjige na predstavljanju kazivao je dramski glumac Dragan Despot, uz prigodni glazbeni program.
Knjiga Sveti Dominik u Hrvata zavrjeÄ‘uje biti na policama Älanova naÅ¡ega Bratstva i svih ostalih vjernika i poÅ¡tovatelja svetog Dominika.
(Sveti Dominik u Hrvata; uredili: Gavrić, Anto i PetraÄ, Božidar; Alfa i Dominikanska naklada Istina, 2021)
Rozalija Estera
https://zupa-kraljice-svete-krunice.hr/index.php/laicko-bratstvo-sv-dominik2/novosti-bratstvo#sigFreeId79e0d25259
__________________________________________________________________________
HodoÄašće u Mariji Bistrici
Na prvu svibanjsku subotu Älanovi naÅ¡eg bratstva zajedniÄki su sa župljanima i mnogim vjernicima naÅ¡e dominikanske obitelji hodoÄastili Majci Božjoj BistriÄkoj na XIII. KruniÄarskom hodoÄašću, svatko sa svojim molitvama na leÄ‘ima. Poslužile su nas i vremenske prilike, a sudjelovali smo u zbornom pjevanju i Križnom putu. Majko svibnja Kraljice, moli za nas!
https://zupa-kraljice-svete-krunice.hr/index.php/laicko-bratstvo-sv-dominik2/novosti-bratstvo#sigFreeIdc332ddce72
Prvi svibanjski petak molili smo slavna otajstva krunice Blaženoj Djevici Mariji s litanijama na Radio Mariji. Ovaj puta pridružio nam se naš duhovnik, p. Domagoj Augustin. Svoje molitve namijenili smo i za zaštitu nerođenih.
https://zupa-kraljice-svete-krunice.hr/index.php/laicko-bratstvo-sv-dominik2/novosti-bratstvo#sigFreeIdf87b9f3fbc
__________________________________________________________________________
Na inicijativu laiÄkog bratstva, od prvog utorka u mjesecu travnju ove godine, Älanovi bratstva mole za dominikanska zvanja i za proglaÅ¡enje svetima naÅ¡ih blaženika, Ozane Kotorske i Augustina Kažotića na prvi utorak u mjesecu, pod svetom misom u 19 sati.
__________________________________________________________________________
Mater Fatima Internacional
Na nedjelju Božanskog milosrÄ‘a Älanice LaiÄkog bratstva u zajednici s kruniÄarkama i molitvenom zajednicom Dva srca uz duhovnika p. Domagoja koji je predmolio slavna otajstva krunice snimile su za You tube kanal Mater Fatima Internacional na poticaj župljanina i zboraÅ¡a, dr. sc. Franka Ćorića, kao koordinatora za Republiku Hrvatsku, molitvu krunice na hrvatskom jeziku, Äime će se i hrvatski jezik Äuti u eteru molitve krunice diljem svijeta.
https://zupa-kraljice-svete-krunice.hr/index.php/laicko-bratstvo-sv-dominik2/novosti-bratstvo#sigFreeIddcb45cb7aa
__________________________________________________________________________
Uskrsna duhovna obnova
U subotu 2. travnja 2022. Älanovi laiÄkog bratstva zajedno s liturgijskim ÄitaÄima proÅ¡li su kroz uskrsnu duhovnu obnovu koju je vodio župnik i prior samostana Kraljice svete krunice, p. Ivan Marija Tomić. Tema o kojoj smo saznali mnogo novina o tome Å¡to je post, kako ga obdržavaju primjerice ortodoksni kršćani i Å¡to post uistinu jest ili bi trebao biti za svakog vjernika, držala nas je budnima u subotnje jutro. Po okonÄanju duhovnog ex cathedra dijela nastavili smo klanjanjem i svetom misom u samostanskoj kapeli. Tako duhovno osnaženi s vjerom u Uskrslog krenuli smo oko podneva svojim domovima. Hvala naÅ¡em župniku za nadahnutim rijeÄima!
Taj je kraj tjedna obilježen i drugim duhovnim aktivnostima naÅ¡ih Älanova; 1. travnja 2022. na prvi petak predmolili smo slavna otajstva krunioce BDM na Radio Mariji, nakon veÄernje svete mise zapoÄeli XI. Biblijsko bdijenje i 24 satno Äitanje Biblije te u nedjelju, 3. travnja 2022. pomogli župnom Caritasu pri organizaciji i uspjeÅ¡noj provedbi Uskrsnog sajma.
Pritisnuti, ali ne i pritijeÅ¡njeni obvezama u župi kojima se uvijek radujemo, na ovaj smo naÄin obilježili kraj korizmenog vremena i s nadom polako doÄekali Veliki tjedan.
Ivana Marta
https://zupa-kraljice-svete-krunice.hr/index.php/laicko-bratstvo-sv-dominik2/novosti-bratstvo#sigFreeIdb62313233d
____________________________________________________________________________
Ksaverski križni put
Na Äetvrtu, Sredoposnu korizmenu nedjelju 27. ožujka 2022., dio Älanstva laiÄkog bratstva pohodio je ksaverski Križni put i sudjelovao u tradicionalnoj zagrebaÄkoj puÄkoj pobožnosti koju je predevodio mons. Juraj Jezerinac, vojni ordinarij u miru, s kojim smo se i uslikale.
Hrabriji dio Älanstva sudjelovao je na 9. pjeÅ¡aÄkom Križnom putu župe Kozarevac kroz nekoliko podravskih sela istoga dana. Fotografije nam govore viÅ¡e od rijeÄi!
Ivana Marta
https://zupa-kraljice-svete-krunice.hr/index.php/laicko-bratstvo-sv-dominik2/novosti-bratstvo#sigFreeId038c0e53ff
